Jedan zalutali mrav sa vrbaske Bikare stvorio veliki jugoslovenski hit

Jedna od najpoznatijih šaljivih pesama bivše Jugoslavije začeta je u Vrbasu, na Bikari. Mnogo pre nego što ju je Tomislav Toma Čolović snimio, priča o „Malom mravu“ počela je kao stvarna ljubavna dogodovština mladog Ruždije Krupe, kasnije poznatog pesnika i tekstopisca.

Krupa je rođen 1938. godine u Pljevljima, a kao mladić se sa porodicom doselio u Vrbas. Nakon što je prošla početna nostalgija za rodnim krajem, počeo je da odlazi na igranke i upoznaje vrbaske devojke. Jedna od tih večeri, prema njegovom kasnijem kazivanju, zauvek mu je ostala u sećanju.

Na igranci u zadružnom domu upoznao je mladu Mađaricu, sa kojom se potom sklonio na poljanu. Prema lokalnom sećanju, dogodilo se to upravo na Bikari. Tokom njihovog ljubavnog susreta, jedan mrav zavukao se na nezgodno mesto i izazvao neočekivanu pometnju. Ta gotovo filmska scena godinama kasnije poslužila je Krupi kao inspiracija za stihove pesme „Mali mrav“.

Zbog toga se može reći da je u Vrbasu nastala osnovna ideja za pesmu, dok je njen konačan oblik dobila mnogo kasnije. Muziku i aranžman napisao je Predrag Negovanović, a izveo ju je Tomislav Čolović.

Negovanović se kasnije prisećao da mu se uvodna melodija javila tokom vožnje u okolini Rogatice, dok ju je dovršio na putu između Užica i Kraljeva. Pesma je najpre bila ponuđena Dobrivoju Topaloviću, koji ju je odbio, pa je izbor pao na Čolovića, Negovanovićevog školskog druga.

„Mali mrav“ objavljen je 1982. godine na Čolovićevom albumu „Odnela si sve“, u izdanju Diskosa. Na originalnoj ploči pesma je nosila naziv „Opio se mali mrav“.

Pre objavljivanja nije naišla na opšte odobravanje. Pojedini urednici smatrali su da je suviše provokativna i dvosmislena, a bilo je čak i predloga da se mrav zameni bubamarom. Nasuprot njima, Duško Radović je, prema sećanjima autora, u pesmi prepoznao finu erotiku i stao u njenu odbranu.

Veliki uspeh doživela je već prilikom jednog od prvih javnih izvođenja, na koncertu u Čačku. Publika je Čolovića ispratila ovacijama, a pesma je ubrzo počela da se sluša širom Jugoslavije. Njena popularnost bila je toliko velika da je i sam pevač dobio nadimak Mali Mrav.

O Ajši iz pesme kasnije su nastale različite priče. U jednoj verziji bila je trbušna plesačica iz pribojskih kafana, dok je u drugoj njeno ime predstavljalo simbol kafanskog provoda i orijentalne senzualnosti. Međutim, ono što je sam Krupa ispričao o prvobitnoj inspiraciji vodi nas u njegovu mladost, na igranku i poljanu u Vrbasu.

Tako je jedna intimna i pomalo komična zgoda sa vrbaske Bikare, pretočena u stihove godinama kasnije, postala deo istorije jugoslovenske narodne muzike.

Izvor: Moj Vrbas / Foto: Open AI, AI generisana ilustracija

 
Podeli vest: