Broj intervencija u Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Vrbasu ove godine je smanjen za 20 do 30 odsto što se može povezati sa aktuelnim epidemiološkim merama, kaže primarijus dr Zoran Milanov.

„Zbog mere zabrane okupljanja i zajedničkih proslava praznika, pa i rada kafića do 18 časova, izostala su ona stanja koja su nama najčešća za praznike, a to su akcidentalna stanja, povrede, saobraćajni udesi, trovanja prouzrokovana povećanom konzumacijom jela i pića, stomačne tegobe, upale pankreasa i žuči i srčani problemi. Ono što je kod nas povećano, a što je specifično za ovu godinu je povećan broj intervencija kod Kovid pacijenata i to onih koji su u pogoršanju i koji imaju pojačane tegobe, a koji su na kućnom lečenju, to su pacijenti sa upalom pluća. Zbog posebnih procedura u vezi sa tim pacijentima, kao što su nošenje zaštitne opreme, poseban tretman kod prijema, to je usložnilo i usporilo rad hitne pomoći i povećao nam se broj telefonskih konsultacija i saveta“, kaže Milanov.
Rizične grupe koje mogu očekivati pojačane tegobe u periodu praznika su najčešće pacijenti starije dobi, muškarci više nego žene, oni koji imaju genetsko i porodično opterećenje.
„Od faktora rizika na koje mi možemo uticati su pušenje, alkoholizam, hronični naročito ili akutizacija hroničnog alkoholizma, zatim poznati visoki krvni pritisak ili nepoznati, što je još lošija varijanta. Zatim oni sa šećernom bolesti, povećanim masnoćama u krvi… Tu je i neaktivan način života, što je danas dosta često i gojaznost kao posledica svega ovoga što sam rekao. To je jedan od najvažnijih faktora rizika koji se i u Kovidu pokazao kao jedan od faktora sa najlošijom prognozom i najtežim kliničkim slikama, pa čak i smrtnim ishodima kod pacijenata koji su imali Kovid infekciju. Na kraju, rizične grupe su i oni sa visokim nivoom hroničnog stresa kome smo svi izloženi i sa kojim ne umemo baš najbolje da se nosimo“, ističe Milanov.
Milanov kaže i da brza hrana bogata solima, šećerima i zasićenim mastima pogoduje pojavi hipertenzije, dijabetesa i povećanim masnoćama u krvi u ranijem uzrastu što dalje uzrokuje sve više srčanih problema kod mlađe populacije. U Vrbasu je sve više onih koji su rođeni posle 1980. godine koji imaju srčane smetnje i visok rizik za naprasnu smrt, pa zato ni mladi ne smeju ignorisati neke od simptoma.
„Nagla stanja su u prvom redu hitnosti. Oštar, razarajući bol u grudima, koji se širi ka lopaticama i vilici, zatim nagla i jaka glavobolja, naravno, svi gubici svesti, naročito ako se radi o simptomima koji nisu vezani za povredu, već za bolesti, sve su to stanja koja su hitna. Nažalost, iako imamo dve ekipe, opterećenost je velika zbog Kovid pacijenata koji zahtevaju drugačiju trijažu i tu se mnogo više vremena provede u pripremi za izlazak na teren. Zato je za sve nas izuzetno važno saslušati dispečera i njegova pitanja i videti u kom se stanju hitnosti nalazite i u skladu sa time reagovati,“ naglašava doktor Milanov.
Izvor: RTV (Aleksandra Lenđer)