Imena za pamćenje: Delegati iz Vrbasa i okolnih sela na Velikoj narodnoj skupštini

Među ljudima koji su 25. novembra 1918. godine u Novom Sadu učestvovali u donošenju odluke o prisajedinjenju Banata, Bačke i Baranje Kraljevini Srbiji bili su i predstavnici vrbaskog kraja. Njihova imena podsećaju da iza velikih istorijskih događaja stoje i lokalne zajednice, koje su svojim izabranim predstavnicima poveravale odluke o budućnosti.

Na Velikoj narodnoj skupštini Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Banatu, Bačkoj i Baranji okupilo se 757 poslanika iz 211 opština. U objavljenim spiskovima učesnika nalaze se predstavnici Vrbasa, Kucure, Zmajeva i Bačkog Dobrog Polja, pri čemu su pojedina mesta u kasnijim pregledima navedena pod današnjim nazivima.

Vrbas je predstavljalo sedam delegata, koje je predvodio ugledni poljoprivrednik Aca Živkucin, rođen 1862. godine. Prema prilogu Radio-televizije Vojvodine iz serijala „Prisajedinjenje 1918. godine – Svedoci istorije“, uz njega su izabrani sveštenik Jovan Vučerić, lekar Milan Popović, industrijalac Janko Gadnjaji, kao i Kristijan Štreling, Filip Repert i Janoš Urban. Poverenje su tako dobili ljudi različitih zanimanja, prepoznati po svom radu i ugledu u lokalnoj zajednici.

Posebno zanimljivo svedočanstvo sačuvano je o izboru predstavnika Kucure. Na narodnom zboru održanom 24. novembra 1918, dan pre novosadske skupštine, izabrani su Vasilij Sabo-Moskalj, Jovan Šanta, Andrij Kiš, Jovan Findrik i Mihail Rik. Prema dokumentu o izboru, prva trojica predstavljala su Rusine, Findrik Mađare, a Rik Nemce. Istoričar Đura Hardi ovaj izbor razmatra kao primer zajedničkog političkog delovanja stanovnika višenacionalne sredine u prelomnom trenutku.

Vasilij Sabo-Moskalj, predvodnik kucurske delegacije, bio je angažovan u kulturnom i prosvetnom životu sela. Kao član crkveno-školskog odbora grkokatoličke crkve zalagao se za očuvanje nastave na rusinskom jeziku, a učestvovao je i u osnivanju Zemljoradničke čitaonice. Njegov izbor povezuje priču o Velikoj narodnoj skupštini sa dugogodišnjim radom na očuvanju jezika, obrazovanja i identiteta lokalne zajednice.

U spisku koji je „Dnevnik“ objavio 2018. godine, na osnovu materijala dobijenog posredstvom Pokrajinske vlade i Muzeja Vojvodine, pod Zmajevom su navedeni Dragutin Čolaković i Žarko Savin, a pod Bačkim Dobrim Poljem Georg Šmit, Jozef Baher i Kerestelj Sajbert.

Priča o predstavnicima vrbaskog kraja zato je i priča o ljudima čije se biografije prepliću sa istorijom njihovih mesta. Sećanjem na njih, događaj iz novembra 1918. dobija lokalno, ljudsko lice – imena sugrađana koji su se našli među učesnicima jedne od najznačajnijih skupština u istoriji ovih prostora.

 

Izvor: Moj Vrbas / Foto: Wikimedia Commons

Podeli vest: